Wolof

Radoje Domanović (16 Février 1873–17 Août 1908) bindakât Serbe la won, journaliste ak njangalekat, bugn ragné ndakh mbiindam yu gaatt té satiriques.

Radoje Domanović ci deukkou Ovsište, ci biir Serbie Centrale la juddo, baayam nekk njangalekat ak entrepreneur Miloš Domanović, yayam nekk Persida Cukić, sët Pavle Cukić, ben ci commandant militaire yi gnaarel ak bi njekke soulèvement Serbe. Dafa dundu nhalèlam ci biir deuk de Jarušice, ci wétu, Kragujevac, fim tamblé jaangi ci biiru école primaire. Dafa am brevet de collège ci biiru Kraguvejac, am Faculté de Philosophie ci Université de Belgrade, fim njaangé Serbe ak histoire de la Serbie.

Ci attu 1895, Domanović njekke liguey comme njangalékat ci biir Pirot, ci suufu Serbie, ben deuk bugni soga jeuli ci lokho Nguuru Ottoman. Fofu la tasé ak Jaša Prodanović (1867–1948), njangalékat ak activiste bu jappalé ci defar guiss guissam ci politique. Fofu tax la tasé ak ki nara nek jabaaram ci ëleuk Natalija Raketić (1875–1939), ben jankalekat bu gnak juggé Sremski Karlovci, di na ko jappalé ci adunam bi jaffé ak yangatu bobu, té di na ko jural gnaati doom.

Bim duggé balegui ci opposition bilé Parti Radical Mboolomi, dafa jappanté ak régime de la dynastie Obrenović, bagn jeli ko fim nekkon yobalé ko Vranje bala attu 1895 diy jekh, baparé ci attu 1896 dagnko jjeli fofu, yobalé ko Leskovac. Mbindu Domanović dafa tambli bim ndon jangalé, bam publier histoiram bu njekk ci attu 1895. Bign ko njekké guiss ci mboolo djamarlo ak ngoor gui ci attu 1898, mom ak diabaram yeup dagn len dakk ci service publique bilé, Domanović and ak jabootam tukkiji Belgrade.

Ci Belgrade la tambli di liguey ak moroomam mbindkat ci ben journal “Bidew” bigni i publier semaine bu nek ak xibaar de l’opposition “Riro”. Ci moment bini la tambli di bind ak di siwal histoiram yu satiriques té njekk. Radoje dafa siw deugg deugg bim siwalé histoiram yi gneup gana ragné, miy “Khilifabi” (1901) ak “Stradija” (1902), fumi attaquer ci kanam gneup té diy wané hypocrisie ak njuumté régimebi.

Après coup d’Etat bi jekhal mbuuru Aleksandar Obrenović ci attu 1903, ci sommet siwayaam, Domanović dafa joot ci ben ligueey en tant que mbindkaat ci Ministère de l’éducation, té ngur bu beés bi may na ko tax mu dem Allemagne pour ben att de spécialisation, mu deféco Munich. Bim délosé Serbie, Radoje yakaaram ci deuk bi tasson na, ndakh deuk bi ci boppam mo sopekut nim ko yakaaron. Dafa tambli xibaar politique biy guen semaine bu nek bopam, bu tuddu “Stradija”, fumiy continuer di ngnagni faiblesses nguur bu démocratique bus bes bi wanté mbindaam amatut dolé ak inspiration bim jekkona am.

Radoje Domanović dafa guen adduna gnatti fukku minutes après minuit ci 17 Août 1908, bim amé gnaati fukku ak juroomi att, bim dundé lu yagg ak pneumonie chronique ak tuberculose. Dagnko sul ci Nouveau Cimetière de Belgrade. Yenen mbindam yum eggalut bim dewé musugn ko siwal ndax dagno rer ci Xarreb Adduna bi njëkka am.

Mbindam

  • Djinne, 1898
  • Fipou bu bés, 1902
  • Guetch bi dé, 1902
  • Khalatu nakk Serbien bu jaduu, 1902
  • Khilifabi, 1901
  • Kraljević Marko délu tcha Serbes ya, 1901
  • Maandarga, 1899
  • Stradija, 1902

Projet “Radoje Domanović” Vladimir Živanović mo key topoto, engénieur de qualité ak ku beugg literature, yené rendre lep lu mbind ba paré mbindkaat serbebi, miy Radoje Domanović, digital ak di may gniy liire gni nek fep ci adduna mana liire oeuvres yum mbind mom mèen ak lign firi. Histoires yi ci topp dagnco firi pour Project bi kesé té gnoleni soga siwal, publier:

Pour Project de “Radoje Domanović” Anta Kebe moko firi.

 

 


[Contents of this biographical reference page were written for the “Radoje Domanović” Project with the goal of promoting the life and works of the famous Serbian satirist, Radoje Domanović, and are released into public domain. Editor]

%d bloggers like this: